• img1
  • img1
  • img1
  • img1
  • img1

Prva godina rada edukacijskog rehabilitatora u dječjem vrtiću i osnovnim školama u Labinu

Objavljeno .

Program rada edukacijskog rehabilitatora započeo je u rujnu 2018. godine u dječjim vrtićima i osnovnim školama u Labinu. Program financira Grad Labin u okviru projekta Labin Zdravi grad, a provode ga dvije edukacijske rehabilitatorice uz pomoć i na zahtjev stručnih suradnika škola i vrtića. Krajem 2018. godine u programa financiranja uključuju se i općine Labinštine - Raša, Sv. Nedelja i Kršan koje financiraju korisnike svojih općina, a polaznici su škola/vrtića na području grada Labina. U povodu prve godine rada edukacijskog – rehabilitatora u dječjem vrtiću „Pjerina Verbanac“ i osnovnim školama Matije Vlačića i „Ivo Lola Ribar“ razgovarali smo s koordinatoricom Labin Zdravog grada Vesnom Blažina Hatić i defektologinjama Azrom Buljubašić i Ivanom Rukavina.
Azra Buljubašić napominje kako stručnjak edukacijsko - rehabilitacijskog profila je osoba koja je završila edukacijsko- rehabilitacijski fakultet odnosno stručnjak koji se nekada nazivao defektologom. Nastojimo izbjegavati takvu nomenklaturu zanimanja iz jednostavnog razloga, a taj je da sam naziv defektolog nosi sa sobom jednu negativnu konotaciju. Edukacijski rehabilitatori rade sa djecom/ osobama koje imaju teškoće bilo da se radi o urođenim ili stečenim teškoćama. Edukacijski rehabilitator zapravo radi s djecom/osobama s intelektualnim teškoćama i teškoćama u učenju, osobama oštećena vida i osobama s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima. 
Područje rada edukacijskog rehabilitatora u okviru ovog projekta je edukacija i rehabilitacija djece s teškoćama u razvoju predškolske i osnovnoškolske dobi. Rad edukacijskog rehabilitatora u vrtiću usmjeren je na praćenje razvoja djeteta, otkrivanje i prepoznavanje djece sa teškoćama u razvoju, individualni (u paru ili grupni rad) edukacijsko rehabilitacijski tretman i podršku, kao i ublažavanje i otklanjanje posebnih potreba djeteta. Njegov rad u školi usmjeren je na prevenciju, detekciju, dijagnostiku i individualizirani rad s učenicima s teškoćama u razvoju. Prati školski uspjeh učenika s teškoćama u razvoju te pruža pomoć pri savladavanju nastavnog gradiva. Detekcija i dijagnostika  usmjerena je na opservaciju učenika i procjenu njegovog razvoja i akademskih vještina putem instrumentarija koji je prilagođen svakom učeniku, objašnjava Ivana Rukavina.
Azra Buljubašić dodaje kako je programom obuhvaćeno 24 djece s teškoćama u razvoju i teškoćama učenja, od čega je 9 učenika iz OŠ Matije Vlačića, 9 učenika iz OŠ „Ivo Lola Ribar“ te 6 djece iz DV „Pjerina Verbanac“. Mora se napomenuti kako je broj potrebitih za potporom edukacijskog rehabilitatora u redovnom predškolskom i osnovnoškolskom sustavu u svakodnevnom porastu. 
„Cjelokupni proces usmjeren je na pružanje potpore djeci s teškoćama u razvoju u redovnom sustavu tako svakodnevno komuniciramo i pružamo potporu učiteljima, pomoćnicima u nastavi, roditeljima i odgajateljima. Također, ne smijemo zaboraviti ni našu komunikaciju sa stručnim službama škola i vrtića. Cilj nam je, zapravo, pružiti potporu svima koji kroz dnevnu rutinu dolaze u kontakt sa djecom i učenicima s teškoćama u razvoju, ali i osnažiti dijete u redovnom sustavu.“ rekla nam je Ivana Rukavina 
„Inicijativa Labin Zdravog grada je hvalevrijedna inicijativa s obzirom da su roditelji do sada bili primorani djecu odvoziti u druge gradove kod edukacijskog rehabilitatora i srodnih stručnjaka, a sada im se ta mogućnost nudi u našem gradu, da napomenemo, besplatno jer sve troškove snosi upravo Labin Zdravi grad. Vrlo je bilo važno poduzeti taj korak u redovnom sustavu.“ zaključuje Azra Buljubašić  
Kako je Grad Labin tj. Labin Zdravi grad odlučio pokrenuti ovu inicijativu i jeste li zadovoljni postignutim rezultatima?
„Rad edukacijskog rehabilitatora u dječjem vrtiću i osnovnim školama pokazao se kao potreba s obzirom na broj djece s teškoćama u razvoju upisane u vrtiće i škole u školskoj/pedagoškoj 2018./2019. godini. U rujnu 2018. su s radom započele dvije edukacijske rehabilitatorice koje su provodile program 60 sati mjesečno odnosno 15 sati tjedno u tri ustanove. Od projekta se očekivalo smanjenje broja djece koja se zbog rehabilitacijskih postupaka izdvajaju iz matične sredine, a čime se želi povećati kvaliteta njihova života i života cijele obitelji, manji troškovi, manja iscrpljenost nastala kao posljedica putovanja, unaprjeđenje intelektualnog i tjelesnog zdravlja djece i mladih s teškoćama u razvoju, te povećanje socijalne uključenosti. Velikim dijelom je to i postignuto i zadovoljni smo rezultatima projekta u ovoj prvoj godini. Ono što je važno je da je u cjelokupni proces uključen i veliki broj roditelja, odgajatelja, učitelja i stručnih suradnika čime jačamo i kadrovske resurse predškolskih i školskih ustanova. Da ne zaboravimo polaznike i učenike vrtića i škola odnosno njihove vršnjake s kojima su u svakodnevnom kontaktu, a koji uče u razumijevanju različitosti, te da se razviju u osobe koje razumiju i poštuju jedni druge.“ izjavila je koordinatorica Labin Zdravog grada, Vesna Blažina Hatić.
 
 
  • grad_labin
  • istra
  • mrezazdravihgradova